Godine 1511. ozaljski knez Bernardin Frankopan spominje ovu pećinu u pismu. To je prvi poznati zapis. Ljudi su u nju ulazili mnogo ranije.
Vrlovka leži tik uz Kupu. Unutra su kamenice, zavjese, stalaktiti i stalagmiti. Odmah iza ulaza, u stijeni, vide se fosilne školjke.
Kroz stoljeća je bila sklonište. Na otvoru je zidan zid. Kasnije su je planinari uredili za posjet, a arheolozi u njoj i oko nje pronašli tragove od kamenog doba do rimskog vremena.
Nekoliko datuma uz špilju
- 1511.
Frankopan je spominje u pismu.
- 1893.
Emil Laszowski daje detaljniji opis.
- 1928.
Planinari je otvaraju za posjetitelje.
- 1958.
Pronađena je mala keramička bočica, visoka samo 9 cm.
- 1962.
Špilja postaje zaštićeni spomenik prirode.
Tko je ovdje bio
Prapovijest
Tragovi ljudi iz kamenog i bakrenog doba. Špilja je vjerojatno služila i obredima, ne samo sklanjanju.
Rimsko vrijeme
Ulomci posuda, prsten, ključ i kovanice. Netko je ovdje stajao i u antici.
Kasnije
Lokalnom stanovništvu Vrlovka je bila zbjeg. Predaja i zid na ulazu to još drže.
Predmet
Bočica iz Vrlovke
Keramika, oko 2500. pr. Kr.
Mala bočica, visoka samo 9 centimetara, danas u Gradskom muzeju Karlovac. Najpoznatiji nalaz iz ove špilje. Možda je držala mirisna ulja. Točno čemu je služila, još se raspravlja.
Kasnije uz fotografiju može stati i 3D model ili AR.
Ovdje, uz rijeku
Zagonetka Koliko je visoka najpoznatija posuda iz ove špilje? Podsjetnik: Stane na dlan. Pokaži odgovor
Samo 9 centimetara.
Ulazak u špilju ovisi o terminima i vodiču. Prije silaska provjeri aktualne obavijesti.
Kraj staze
Ovdje šetnja staje. Priča se može zatvoriti, a špilja ostaje.